{"id":345,"date":"2018-06-26T23:42:50","date_gmt":"2018-06-26T21:42:50","guid":{"rendered":"http:\/\/zupe-igrane-drasnice.com\/?page_id=345"},"modified":"2018-09-05T18:44:07","modified_gmt":"2018-09-05T16:44:07","slug":"tradicijsko-crkveno-pucko-pjevanje","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/zupe-igrane-drasnice.com\/?page_id=345","title":{"rendered":"Tradicijsko crkveno pu\u010dko pjevanje"},"content":{"rendered":"

U prigodi proslave 300. obljetnice Krunjenja slike \u010cudotvorne Gospe Sinjske (1716. – 2016.) u srijedu, 21. rujna 2016. godine,\u00a0u Franjeva\u010dkom samostanu Gospe Sinjske u Sinju, predstavljeno je izdanje\u00a0\u201eTradicijsko crkveno pu\u010dko pjevanje u Franjeva\u010dkoj provinciji Presvetog Otkupitelja II.\u201c<\/a>\u00a0<\/strong>fra Stipice Grgata.<\/p>\n

U ovoj knizi sa\u010duvana je i igarska pjevana ba\u0161tina:<\/p>\n

Primorsko mjesto Igrane prvi se put spominje 1430. godine. Pouzdano se zna\u00a0da su franjevci u prvoj polovici 15. stolje\u0107a, u vrijeme turskog gospodstva,\u00a0vr\u0161ili duhovnu pastvu u Makarskom primorju, kao i u njegovu biokovskom\u00a0zale\u0111u i ve\u0107 od tada pa do danas duhovno vodili \u017dupu Igrane. \u017dupna crkva\u00a0Gospe od Ru\u017earija koja je izgra\u0111ena godine 1752. iznad sela, bila je duhovno i\u00a0kulturno sredi\u0161te Igrana kroz njegovu povijest.\u00a0Isto se odnosi i na crkvicu sv.\u00a0Mihovila iz XI. stolje\u0107a koja spada u najzna\u010dajnije lokalitete srednjovjekovnih\u00a0spomenika u Makarskom primorju.<\/p>\n

Snimanje crkvenoga pu\u010dkog pjevanja u mjestu Igrane, koliko nam je poznato,\u00a0prvi je proveo etnomuzikolog Stjepan Stepanov uz asistenciju fra Karla Juri\u0161i\u0107a\u00a0godine 1974.\u00a0Stepanov je tada snimio dva stavka stalnih dijelova staroslavenske\u00a0mise, Gospodi pomiluj i Slava na vi\u0161njih Bogu, te niz liturgijskih i paraliturgijskih\u00a0napjeva.\u00a0Drugo snimanje crkvenoga pu\u010dkog pjevanja u istom mjestu,\u00a0realizirao je mje\u0161tanin Ivan Talijan\u010di\u0107 2005. godine. Tom prigodom Talijan\u010di\u0107\u00a0je snimio solisti\u010dke stalne dijelove obiju igarskih misa, Staroslavensku misu\u00a0(pjevala Milka Talijan\u010di\u0107) i Pu\u010dku misu (pjevao \u017darko Kumri\u0107). Istu Pu\u010dku\u00a0misu snimio je u dvoglasnom slogu koju je pjevala skupina mu\u0161kih pu\u010dkih pjeva\u010da.\u00a0Ostale crkvene pu\u010dke napjeve nije snimao. I u prvom i drugom snimanju\u00a0tonski su zapisani oni pu\u010dki napjevi koji su se stolje\u0107ima prakticirali u igarskoj\u00a0\u017eupnoj crkvi za vrijeme bogoslu\u017eja, a koji su se prenosili usmenom predajom\u00a0iz generacije u generaciju, s uha na uho.<\/p>\n

Tonski zapisi kao i druga svjedo\u010danstva o Igranima govore o vi\u0161estoljetnom\u00a0glagoljanju i glagolja\u0161kom pjevanju na staroslavenskom jeziku te o pjevanju\u00a0po pu\u010dki na \u017eivom hrvatskom jeziku. To je pjevanje specifi\u010dan fenomen srednjovjekovne\u00a0hrvatske glazbe obalnog podru\u010dja, ali i njegova kopnenog zale\u0111a.\u00a0Uzeto u cjelini, zapis igarskoga starog pjevanja predstavlja vrlo \u017eivu tradiciju\u00a0crkvenoga (pu\u010dkog) glazbovanja u toj \u017eupi, tradiciju koja je do danas ostala\u00a0prepoznatljivo kulturno naslje\u0111e pu\u010dke pjevane ba\u0161tine. Repertoar liturgijskih\u00a0i paraliturgijskih napjeva u Igranima koje su snimili Stepanov i Talijan\u010di\u0107 dosta\u00a0je raznolik. On obuhva\u0107a razli\u010dita liturgijska vremena crkvene godine. Dobar\u00a0poznavatelj i animator crkvenog pjevanja u Igranima Ivan Talijan\u010di\u0107 opisuje\u00a0praksu i obi\u010daje crkvenoga glazbenog \u017eivota u toj \u017eupi:<\/p>\n

\u00a0\u201eU Igranima je uvijek pjevanje predvodila skupina mu\u0161kih pjeva\u010da, zapo\u010dinjao\u00a0je jedan od njih, a onda bi prihvatila cijela crkva. Tako je to do danas.\u00a0\u00a0Mise su se pivale svake nedilje, blagdana i na sprovodima. Pu\u010dka igarska\u00a0misa pjevala se generacijama, ponekad i danas. Staroslavenska i latinska\u00a0misa (Red mise na latinskom) prestale su se pjevati nedugo nakon Drugog\u00a0vatikanskog koncila. Bilo je poku\u0161aja da se Staroslavenska misa obnovi, ali\u00a0kako su ljudi umirali s njima je i dosta napjeva zaboravljeno. Pu\u010dku misu\u00a0(osim Slave) je na moju inicijativu za mu\u0161ku klapu obradio fra Mile \u010cirko,\u00a0te ju je u par navrata pjevala doma\u0107a klapa Energi. Crkva u Igranima nikada\u00a0<\/em>nije imala orgulje, ve\u0107 harmonij, pa bi se obi\u010dno pjevalo bez pratnje\u00a0instrumenta (na uho), ali ako je bio svira\u010d, onda bi se pjevalo uz pratnju\u00a0harmonija. Kad se pjevalo uz harmonij pjevalo bi se ti\u0161e, a bez harmonija\u00a0pjevalo bi se ja\u010de. U Igranima se spominju tri dobra svira\u010da na harmoniju,\u00a0<\/em>Ferdinand Mandukin, Andrija Anti\u010di\u0107 i dr. Bari\u0161a Talijan\u010di\u0107. Ako njih nije\u00a0bilo, misa se je pjevala a cappella. Po usmenoj predaji izme\u0111u dvaju svjetskih\u00a0ratova u mjestu je bio oformljen tambura\u0161ki orkestar. Ne zna se jesu li\u00a0svirali i pjevali na misi. Od starih napjeva danas se jo\u0161 tradicionalno pjeva\u00a0<\/em>Pi\u0161tula. Osim Pi\u0161tule Igrane ima svoj specifi\u010dan Gospin pla\u010d (pjeva se u\u00a0grupama, mu\u0161ki \u2013 \u017eenske, solo pjeva\u010di. Napjev jo\u0161 zna \u017darko Kumri\u0107 i trebalo\u00a0bi ga sa\u010duvat). Igrane ima jedinstvene napjeve koji se jo\u0161 donekle pjevaju:\u00a0Muka na Cvjetnicu i Veliki petak. Imamo napjev proro\u010danstava koji su se\u00a0pjevali u Velikom tjednu za odr\u017eavanja ‘barabana’ i skoro \u0107e pasti u zaborav.\u00a0Karakteristi\u010dni su napjevi jo\u0161: Do\u0111ite poklonimo se, Pu\u010de moj, Smiluj mi\u00a0se, Bo\u017ee, Ispovidite se. U Igranima su bile poznate dvije procesije na Veliki\u00a0petak, jutarnja i ve\u010dernja. U jutarnjoj procesiji kroz masline nosio bi se kri\u017e\u00a0i ‘kantala’ Muka po Ivanu na izvornom napjevu. Kantali su mu\u0161karci i \u017eene\u00a0po grupama. Napjev tako\u0111er polako pada u zaborav iako ga stariji jo\u0161 znaju\u00a0te se i danas po zavr\u0161etku obreda dok narod ide ku\u0107ama ‘zakanta’ niz selo.\u00a0Komunisti su nakon svoga dolaska na vlast zabranili jutarnju procesiju pa je\u00a0ostala do danas samo ve\u010dernja, koja s kri\u017eem ide okolo \u010ditavog sela.\u201c<\/em><\/p>\n

Selo Igrane nije izolirano od drugih, nego je dio \u017eupa \u0161ireg podru\u010dja Makarskog\u00a0primorja, od kojih svaka posjeduje vlastite napjeve pa i vlastitu misu. No, sve\u00a0su mise u tim mjestima na standardnom hrvatskom jeziku osim u Igranima,\u00a0gdje postoje dvije razli\u010dite mise, jedna na staroslavenskom, druga na hrvatskom\u00a0jeziku. Staroslavenska misa iz Igrana u odre\u0111enom je smislu pravi kuriozum
\ni predstavlja glazbeni unikat u cjelokupnom na\u0161em vi\u0161egodi\u0161njem istra\u017eivanju.\u00a0Budu\u0107i da se od zavr\u0161etka Drugoga vatikanskog koncila vi\u0161e ne pjeva,\u00a0ostala je iznimno vrijedni relikt pu\u010dke pjevane ba\u0161tine tog mjesta. Drugu misu,\u00a0koju u Igranima zovu Pu\u010dka misa, a katkada Stara pu\u010dka misa, jo\u0161 se mo\u017ee \u010duti\u00a0u mati\u010dnoj crkvi nedjeljom ili blagdanima. Jedna i druga pjevale su se recitativno,\u00a0oformljene u svim stavcima na jednom melodijskom uzorku s razli\u010ditim\u00a0intervalskim opsegom. Budu\u0107i da potonju (Pu\u010dka misa) u razli\u010ditim prigodama\u00a0izvodi samo skupina mu\u0161kih pjeva\u010da (klapa), ona je obra\u0111ena za takav sastav\u00a0i takav stil pjevanja te je ovdje donosimo kao tre\u0107u u nizu.\u00a0Od ostalih napjeva,\u00a0uz gore spomenute, postoje jo\u0161 sprovodni. Tu je najprije Dan od gnjeva,
\nOslobodi me, Gospodine, U raj poveli te an\u0111eli, Smiluj se meni, Bo\u017ee. Sve\u00a0druge sprovodne napjeve kao i Staru pu\u010dku misu obi\u010dno zapo\u010dinju i pjevaju tri\u00a0pjeva\u010da: \u017darko Kumri\u0107, Davor Bakali\u0107 i Pa\u0161ko Talijan\u010di\u0107, a narod im se pridru\u017euje.\u00a0Iz svega re\u010denoga dade se zaklju\u010diti da su Igrane sve do danas imale\u00a0raznolike i brojne pu\u010dke napjeve, koji sasvim sigurno ukazuju na pro\u0161la vremena
\nkada se u Igranima te\u017eilo za \u0161to sve\u010danijim i osmi\u0161ljenijim bogoslu\u017ejem.\u00a0S obzirom na uporabu starih napjeva u \u017eupnoj crkvi u Igranima u posljednjih \u010detrdeset\u00a0godina, valja re\u0107i da je repertoarstarijih napjeva vidno smanjen. Premda je\u00a0kod ponekih \u017eupnika kao i odre\u0111enog dijela vjernika postojala dobra volja za restauracijom\u00a0tih napjeva, poku\u0161aj, na\u017ealost, nije polu\u010dio znatniji u\u010dinak. Vrijedno\u00a0je, me\u0111utim, napomenuti da je, primjerice, pokojni fra Vjeko Vr\u010di\u0107 za svoga\u00a0 kratkog boravka kao \u017eupnik (1960. \u2013 1962.) osnovao mje\u0161oviti zbor i poduzeo\u00a0obnovu starog pjevanja. Za njegovo vrijeme, ali i nakon njega zbor je u crkvenim\u00a0obredima izvodio stare pu\u010dke napjeve unose\u0107i pone\u0161to i novih. Fra Vjekin\u00a0primjer zorno pokazuje da su franjevci oduvijek sustavno radili na promicanju\u00a0crkvenog pu\u010dkog pjevanja u \u017eupama u kojima su djelovali, vide\u0107i u tome va\u017ean\u00a0oblik njihova pastoralnog djelovanja. Ipak, napu\u0161tanje starog pjevanja bilo
\nje te\u0161ko zaustaviti, \u010demu je uzrok vi\u0161e \u010dimbenika. Ponajprije dru\u0161tveno-politi\u010dki\u00a0procesi i uspostava komunisti\u010dkog re\u017eima koji je po svom dolasku provodio\u00a0otvoreni napad na Crkvu te progon biskupa i sve\u0107enika.\u00a0Nadalje, ateizacija i\u00a0represija, zastra\u0161ivanje i prijetnje samim vjernicima; liturgijska obnova unutar\u00a0Crkve nakon Drugoga vatikanskog koncila te drasti\u010dno niska stopa nataliteta, naro\u010dito\u00a0u priobalnim mjestima, doprinijelo je najprije smanjenju broja vjernika, a
\nzatim i pu\u010dkih pjeva\u010da, glavnih nositelja starog crkvenog pjevanja unutar igarske\u00a0\u017eupske zajednice. No, od svega \u0161to je ostalo od staroga pjevanja, koje jo\u0161 donekle\u00a0\u017eivi u Igranima, treba upisati u zaslugu pojedinim pjeva\u010dima kao i \u017eupnicima\u00a0koji su podr\u017eavali pjevanje i nastojali ga prenijeti na mla\u0111e.<\/p>\n

Sukladno gore re\u010denom, kompletnu pjevanu Slu\u017ebu Bo\u017eju u Igranima (stalne\u00a0dijelove mise i ostale paraliturgijske napjeve) u pro\u0161losti se pjevalo jednoglasno\u00a0i dvoglasno, kolektivno i pojedina\u010dno sa svim karakteristikama glagolja\u0161kog\u00a0pjevanja,6 s prepoznatljivim igarskim na\u010dinom interpretacije. Generalno,\u00a0u tim napjevima nema ve\u0107ih intervalskih skokova. Dok Staroslavenska misa\u00a0nosi u sebi koralnu osnovu, dotle je u Pu\u010dkoj misi evidentan utjecaj glazbenog\u00a0folklora tog kraja, pjevanje na bas s unisono zavr\u0161etkom. Pjevanje je predvodila\u00a0skupina mu\u0161kih pjeva\u010da sa solistom, a puk bi se priklju\u010dio. Solist kao\u00a0predvodnik pjevao je gornji glas, ali bi mu se pridru\u017eio jo\u0161 poneki pjeva\u010d, dok
\nsu ostali pjevali donji prate\u0107i glas u terci odnosno oktavi kao bas. Pjeva\u010da solista\u00a0bilo je vi\u0161e, pa ako je slu\u010dajno jedan bio odsutan, mijenjao bi ga drugi. U\u00a0Igranima se jo\u0161 i danas sje\u0107aju nekada\u0161njih dobrih pjeva\u010da: Ivana Mihaljevi\u0107a\u00a0pok. Mate, Andrije Anti\u010di\u0107a (svira\u010da harmonija), Augustina\u00a0 Pruga, Stipe\u00a0Talijan\u010di\u0107a, Teodora Talijan\u010di\u0107a, Ivana Talijan\u010di\u0107a (Stipina), Izidora Luli\u0107a,
\nStipe Morovi\u0107a, Josipa Kumri\u0107a, Stipe \u0160imi\u0107a, Petra Talijan\u010di\u0107a, Nike Luli\u0107a.\u00a0Svi su oni dugi niz godina predvodili pjevanje bilo kao pjeva\u010di unutar pjeva\u010dke\u00a0skupine ili kao pjeva\u010di solisti\u010dkih napjeva poslanice, Muke itd. i zato su itekako\u00a0zaslu\u017eni za o\u010duvanje starog pjevanja u Igranima.<\/p>\n

Dana\u0161nja glazbena slika u igarskoj crkvi spram nekada\u0161njoj sasvim je druga\u010dija.\u00a0Stari napjevi nisu vi\u0161e toliko zastupljeni u bogoslu\u017eju kao nekada. Dodu\u0161e, prigodno\u00a0se jo\u0161 pjeva igarska Pu\u010dka misa, no ipak naj\u010de\u0161\u0107e Peranova Pu\u010dka. \u010casna\u00a0sestra Imakulata Malinka iz Zagreba za vrijeme \u017eupnika fra Sre\u0107ka Veki\u0107a osnovala\u00a0je i vodila mje\u0161oviti zbor i za to vrijeme uvela nove pjesme u liturgiju (Ivan\u00a0Talijan\u010di\u0107). No, nadamo se da \u0107e pojava obnove starog pjevanja, koja je nakon\u00a0demokratskih promjena u Hrvatskoj uzela prili\u010dno maha u \u0161irem dijelu dalmatinskog\u00a0priobalja i Zagore, na\u0107i odraz i u \u017eupnoj zajednici u Igranima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U prigodi proslave 300. obljetnice Krunjenja slike \u010cudotvorne Gospe Sinjske (1716. – 2016.) u srijedu, 21. rujna 2016. godine,\u00a0u Franjeva\u010dkom samostanu Gospe Sinjske u Sinju, predstavljeno je izdanje\u00a0\u201eTradicijsko crkveno pu\u010dko […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":371,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-345","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zupe-igrane-drasnice.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/zupe-igrane-drasnice.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/zupe-igrane-drasnice.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupe-igrane-drasnice.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupe-igrane-drasnice.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=345"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/zupe-igrane-drasnice.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/345\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":404,"href":"https:\/\/zupe-igrane-drasnice.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/345\/revisions\/404"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zupe-igrane-drasnice.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/371"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zupe-igrane-drasnice.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}